Autor: Blisko.ba
18.09.2023
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ustula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) održala je pred evropskim parlamentarcima govor “O stanju Unije”, a njeno obraćanje je ujedno i posljednje pred izbore u EU 2024. godine.
Poštovani zastupnici,
za nešto manje od 300 dana Evropljani će izaći na izbore u našoj jedinstvenoj i iznimnoj demokratiji.
Kao i uvijek, izbori su vrijeme kad građani razmišljaju o stanju naše Unije i o tome što su dosad uradili oni koji ih predstavljaju.
Ali izbori će biti i trenutak da odluče o tome kakvu budućnost i kakvu Evropu žele.
Milioni među njima glasaće prvi put: najmlađi su rođeni 2008.
Kad budu glasali, razmišljaće o tome što im je važno.
O ratu što bjesni na našim granicama.
O razornim posljedicama klimatskih promjena.
O uticaju vještačke inteligencije na njihov život.
O svojim izgledima da jednom u budućnosti imaju kuću ili posao.
Današnja je Unija odraz vizije onih koji su poslije Drugoga svjetskog rata sanjali bolju budućnost.
Budućnost u kojoj bi unija država, demokratija i građana sarađivala u miru i blagostanju.
Smatrali su da je Evropa odgovor na istorijski poziv.
Kad razgovaram s tim novim naraštajem mladih, vidim istu tu čežnju za boljom budućnošću.
Istu goruću želju da grade nešto bolje.
Isto to uvjerenje da suočena s neizvjesnošću Evropa mora ponovno odgovoriti na istorijski poziv.
A za to moramo biti jedinstveni.
Poštovani zastupnici,
moramo zadobiti povjerenje Evropljana koji trebaju znati da ćemo se baviti njihovim težnjama i strahovima.
A u idućih 300 dana moramo završiti posao koji su nam povjerili.
Ovom Domu zahvaljujem što predvodi ostvarivanje jedne od najambicioznijih preobrazbi ove Unije.
Kad sam vam 2019. predstavila svoj program zelene, digitalne i geopolitičke Evrope, znam da su neki sumnjali.
A bilo je to prije nego što su globalna pandemija i okrutni rat na evropskom tlu okrenuli cijeli svijet naglavačke.
No gle, gdje je Evropa danas.
Doživjeli smo osnivanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu i protivi se ruskoj agresiji, odgovor je na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva.
Danas imamo evropski zeleni plan, ambiciozan središnji element našega gospodarstva.
Utrli smo put digitalnoj tranziciji i postali globalni predvodnici u području internetskih prava.
Imamo istorijski instrument NextGenerationEU, koji kombinuje 800 milijardi evra ulaganja s reformama te omogućuje otvaranje dobrih današnjih i budućih radnih mjesta.
Postavili smo temelje zdravstvene unije i pomogli da se cijepi cijeli kontinent i veliki dijelovi svijeta.
Postajemo sve nezavisniji u ključnim sektorima kao što su energetika, čipovi i sirovine.
Želim vam zahvaliti i za revolucionarni i pionirski rad u području rodne ravnopravnosti.
To mi kao ženi mnogo znači.
Završili smo akte koje su mnogi smatrali zauvijek blokiranima, kao što je Direktiva o ženama u upravnim odborima, te istorijsko pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji.
Direktivom o transparentnosti plata u propise smo unijeli temeljno načelo da jednak rad zaslužuje jednaku platu.
Nema nijednog razloga da žena za istu vrstu posla bude plaćena manje od muškarca.
No naš je rad daleko od završetka, moramo se i dalje složno zalagati za napredak.
Znam da ovaj Dom podupire naš prijedlog o borbi protiv nasilja nad ženama.
I zato bih htjela da u propise unesemo još jedno temeljno načelo: Ne znači ne.
Istinske ravnopravnosti nema bez slobode od nasilja.
Zahvaljujući ovom Parlamentu, državama članicama i mojem timu povjerenika, donijeli smo više od 90 odsto političkih smjernica koje sam predstavila 2019.
Zajedno smo dokazali da odvažna Evropa ostvaruje rezultate.
A naš posao nije ni izdaleka završen i zato ostanimo ujedinjeni.
Ostvarimo rezultate danas i pripremimo se za ono što nas čeka sutra.
EvROPSKI ZELENI PLAN
Poštovani zastupnici,
prije četiri godine evropski zeleni plan bio je naš odgovor na istorijski poziv.
Ovo ljeto, dosad najtoplije zabilježeno u Evropi, bilo je moćan podsjetnik na to.
Grčku i Španiju poharali su šumski požari, a tek koji tjedan poslije i razorne poplave.
Vidjeli smo haos i smrt koje za sobom ostavljaju ekstremni vremenski uslovi u cijeloj Uniji, od Slovenije do Bugarske.
Takva je stvarnost našeg uzavrelog planeta.
Evropski zeleni plan nastao je iz potrebe da ga zaštitimo.
Ali, on je i prilika da očuvamo svoj budući prosperitet.
Mandat smo započeli utvrđivanjem dugoročne perspektive u skladu sa zakonom o klimi i ciljem za 2050.
Postigli smo da klimatski program postane privredni.
To je poslužilo kao jasna orijentacija za ulaganja i inovacije.
I već vidimo prve uspjehe te strategije rasta.
Evropska industrija svakodnevno pokazuje da je spremna pokrenuti tu tranziciju.
Dokazuje da modernizacija i dekarbonizacija mogu ići ruku pod ruku.
Prije pet godina u EU-u nije bilo ni jedne tvornice čistog čelika, a danas ih je 38.
Mi sad privlačimo više ulaganja u čisti vodonik nego SAD i Kina zajedno.
Sutra ću se u Danskoj s premijerkom Mette Frederiksen iz prve ruke uvjeriti u tu inovaciju.
Porinućemo prvi kontejnerski brod s pogonom na čisti metanol proizveden s pomoću solarne energije.
U tome je snaga evropskog odgovora na klimatske promjene.
Evropski zeleni plan daje potrebni okvir, poticaj i ulaganje, ali do rješenja dolaze ljudi, pronalazači i inženjeri.
I zato poštovani zastupnici,
mi ulazimo u sljedeću fazu evropskog zelenog plana, ali jedno se nikad neće promijeniti.
I dalje ćemo podupirati evropsku industriju u toj tranziciji.
Započeli smo s paketom mjera: od Akta o industriji s nultom neto stopom emisija do Akta o kritičnim sirovinama.
Industrijskom smo strategijom počeli utvrđivati rizike i potrebe svakog ekosistema u toj tranziciji.
Taj posao moramo dovršiti.
Zato moramo pripremiti pristup za svaki industrijski ekosistem.
Stoga ćemo od ovog mjeseca s industrijom održavati niz dijaloga o čistoj tranziciji.
Glavni cilj biće potpora svakom sektoru u izgradnji poslovnog modela za dekarbonizaciju industrije.
Smatramo da je ta tranzicija ključna za buduću konkurentnost u Evropi.
Ali jednako je važna za građane i njihova radna mjesta danas.
Evropski sektor za energiju vjetra primjer je našeg uspjeha.
No taj je sektor sada suočen s jedinstvenom kombinacijom izazova.
Zato ćemo, u saradnji s industrijom i državama članicama, predložiti evropski paket za energiju vjetra.
Još ćemo više ubrzati izdavanje dozvola.
Fokusiraćemo se na vještine, dostupnost finansiranja i stabilnost opskrbnih lanaca.
No to je šire od jednog sektora.
Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: Naši sektori čistih tehnologija moraju imati europsku budućnost.
Poštovani zastupnici,
iz toga se vidi da u provođenju evropskog zelenog plana
ne odstupamo od zacrtanog puta.
Ostajemo ambiciozni.
Držimo se svoje strategije rasta.
I uvijek ćemo stremiti poštenoj i pravednoj tranziciji.
Osnova je to za pravedan ishod za buduće generacije – život na zdravom planetu.
I pravedna perspektiva za sve na koje to utječe – pristojna radna mjesta uz čvrsto obećanje da niko neće biti zapostavljen.
Pomislimo samo na radna mjesta u proizvodnji i na konkurentnost: tema je to o kojoj ovih dana često razgovaramo.
Naša industrija i tehnološka poduzeća vole tržišno takmičenje.
Znaju da je globalna utakmica dobra za posao.
Da stvara i štiti dobra radna mjesta u Evropi.
No, takmičenje je dobro samo ako je pošteno.
Našim je preduzećima prečesto onemogućen pristup stranim tržištima ili su žrtve predatorskih praksi.
Često cijenom ne mogu konkurisati drugim ponuđačima koji dobijaju izdašne državne subvencije.
Nismo zaboravili kako su nepoštene trgovinske prakse Kine uticale na naš sektor solarne energije.
Izdašno subvencionisani kineski konkurenti istisnuli su mnoga mlada poduzeća.
Pionirska poduzeća bila su prisiljena proglasiti stečaj.
Mladi talenti morali su potražiti sreću u inostranstvu.
Upravo je zato pravednost u globalnoj privredi toliko važna – jer utiče na živote i sredstva za život.
O njoj zavise cijele grane privrede i zajednice.
Stoga moramo realno sagledati rizike kojima smo izloženi.
Uzmimo za primjer sektor električnih vozila.
On je ključan za čistu privredu i ima golem potencijal za Evropu.
Međutim, globalna su tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima.
A njihovu cijenu umjetno snižavaju velike državne subvencije.
To nam narušava tržište.
A ako to među sobom ne prihvatamo, nećemo prihvatiti ni izvana.
Stoga danas mogu najaviti da Komisija pokreće antisubvencijski ispitni postupak za električna vozila iz Kine.
Evropa je otvorena za tržišno takmičenje. Ne za trku prema dnu.
Moramo se zaštititi od nepoštenih praksi.
Ali jednako je važno biti otvoren za komunikaciju i dijalog s Kinom, jer postoje i područja u kojima možemo i moramo sarađivati.
Smanjenje rizika, a ne odvajanje rasta od kritičnih sirovina, to će biti moje stajalište kad se krajem godine sastanem s kineskim vodstvom na sastanku na vrhu EU-a i Kine.
Izvorna verzija govora dostupna je ovdje.